Mahovina na zidovima, pečurke koje rastu iz poda i kante za skupljanje kiše – to je slika najveće srednje škole u BiH.
Banjalučka Tehnička škola prostire se na 8.000 metara kvadratnih i broji 1.600 đaka, koji čim padne kiša časove imaju u zbornicama i biblioteci, jer im krov prokišnjava.
Zbog lošeg krova i stare stolarije trenutno je potpuno uništeno računovodstvo i deset učionica, u kojima se umjesto đaka i nastavnika nalaze kante i najloni.
“Zgrada je izgrađena prije 50 godina, a značajnijih ulaganja nije bilo. Godinama smo nešto krpili, ali više mali zahvati ne vrijede, jer je ravni krov na starom dijelu zgrade potpuno uništen”, kaže direktorka škole Kristina Mrđa za “EuroBlic“.
Tehničku školu svake godine upiše đaka za 17 odjeljenja, najbrojnja je škola u BiH, tako da su kritične učionice i te kako potrebne. Brojni učenici premješteni su u zamjenske prostorije, ali iako daleko od starog dijela, smrad raspalih zidova i trule stolarije se, tvrde, osjeti u cijeloj školi.
“Vlaga se osjeti na sve strane, kad dođemo kući odjeća nam smrdi, u hodnik izlazimo u jaknama jer duva, a nekada nas 30 ima čas u biblioteci”, kaže jedna od učenica.
Iz škole kažu da godinama kucaju na sva vrata, svi nadležni upoznati su sa ovim problemom, ali odgovor je uvijek isti – nema novca.
“Dok čekamo rješenje dovodimo u pitanje nastavni proces, a stvaraju se dodatni troškovi, poput grijanja i struje, jer je teško zagrijati zgradu u kojoj duva sa svih strana”, požalila se direktorka.
Kako osim obećanja nemaju ništa, uzeli su stvari u svoje ruke, te trenutno rade na projektu koji bi zauvijek riješio probleme Tehničke škole.
“Po uzoru na druge objekte u Srpskoj, rodila se ideja za projekat o energetskoj efikasnosti. Međutim, ne vrijedi da pričamo o tome dok skupljamo vodu kantama. Potrebno je popraviti krov, pa onda realizovati ovaj drugi projekat. Veliki sam optimista i nadam se da ćemo naći investitora, te ovim projektom od javnog značaja učiniti da Tehnička škola bude primjer drugima”, dodaje Mrđa.
Dok u školi ulažu nadu u podršku Grada i nove projekte iz Gradske uprave, poručuju: školski objekti nisu naša obaveza.
“Ovo je ozbiljan problem koji se vuče 20 godina. Znamo da je situacija kritična, ali Grad ne može sam da preuzme renoviranje škole, jer nema novca, a nije ni njegova obaveza”, kažu iz Gradske uprave.
Renovirana sala
Prošle godine je uz podršku UNDP renoviran jedan dio krova, iznad sale za fizičko, te riješen samo mali dio problema ove škole.
Da bi se zamijenio stari krov potrebno je oko 50.000 KM, a za ukupne troškove sa stolarijom, novim grijanjem i saniranjem štete i do 700.000 KM.