Povodom Međunarodnog dana djece žrtava nasilja, udruženje Nova generacija iz Banjaluke realizovalo je zanimljivu uličnu akciju u parku Petar Kočić.

Naime, u ranim jutarnjim časovima u park je postavljen ogroman Plavi telefon napravljen od stiropora, kako bi građane asocirao na savjetodavnu liniju za djecu i mlade (080 05 03 05). Nakon nekoliko sati, pored makete telefona pojavili su se i volonteri ovog udruženja, koji su prolaznicima dijelili promo materijal i informisali ih o radu linije.

Plavi telefon izradila je mlada konceptualna umjetnica Dragana Vidljinović, akademska slikarka i aktivna članica Udruženja Nova generacija

Plavi telefon je savjetodavna linija putem koje djeca i mladi dobijaju podršku u vezi problema sa kojima se susreću. Tokom tri godine rada, Plavi telefon je zazvonio više od 2.000 puta, a najveći broj poziva ticao se upravo nasilja i zlostavljanja.

Zahvaljujući prijateljstvu sa kompanijom m:tel, koja u okviru svoje društvene odgovornosti podržava rad ove linije, Plavi telefon besplatno mogu pozvati djeca iz cijele BiH bez obzira na mrežu koju koriste.

Četvrti jun proglašen je Međunarodnim danom djece žrtava nasilja 1983. godine, zbog velikog broja djece žrtava u Palestini i Libanu. Podaci kojima raspolažu svjetske organizacije su zastrašujući. Kako UNICEF navodi, u svijetu više od 300.000 djece učestvuje u ratovima, u pojedinim državama se djeci izriču smrtne kazne, dok čak milion djece služi zatvorske kazne širom svijeta. Bez osnovnog obrazovanja ostaje oko 150 miliona djece, koja su prisiljena na težak rad prije navršene 15 godine.

Organizacije koje se bave zaštitom djece upozoravaju da ogroman broj slučajeva nasilja nije prijavljen, te da brojke pokazuju samo mali dio problema. Izloženost nasilju ugrožava odrastanje najmlađih i ostavlja ozbiljne posljedice na njihov razvoj. Djeca koja su žrtve nasilja imaju nisko samopouzdanje i povlače se u sebe, ali nerijetko i usvajaju takav model ponašanja, pa izrastaju u novog nasilnika čime se taj krug širi.

Prema istraživanju koje je objavio UNICEF, svako četvrto dijete u BiH je žrtva nasilja. Iako je naša zemlja potpisnica Konvencije o pravima djeteta, nerijetko se u slučajevima nasilja ne postupa adekvatno. Građani se jako rijetko odluče da takve slučajeve prijave institucijama, neki zbog nepovjerenja u sistem, a neki zbog straha da će se zamjeriti nasilniku. O ovom problemu u RS ne postoje baze podataka koje bi prikazale tačno stanje na terenu, niti se izradio registar pedofila, koga je prošle godine obećao ministar pravde RS Anton Kasipović.

Kada govorimo o zakonskim okvirima, Krivični zakon RS je najblaži u regionu jer propisuje najniže kazne za zlostavljanje djece, obljubu i silovanje nemoćnog lica, kao i polno nasilje nad djetetom. Takođe, nerijetko se dešava da se osumnjičeni za ova nedjela brane sa slobode.

Foto: Promo/UG "Nova generacija"

Građani koji više puta dnevno koriste gradski prevoz smatraju da je neophodno uvesti cjelodnevne karte za sve linije.

Većina putnika ima mjesečne karte, ali one ne važe za sve linije, pa da bi došli sa jednog kraja grada na drugi moraju da plate dvije ili tri karte.

Banjalučanka Tanja L. smatra da je gradski prevoz skup i loše organizovan, pa kaže da se često više isplati voziti automobilom, piše "Euro Blic".

"Da bih od Lauša došla do Incela potrebno mi je najmanje 5KM. Autobusom za koji imam mjesečnu kartu vozim se do centra, a onda do Incela i nazad moram platiti 2,4 KM", kaže ova Banjalučanka i dodaje da bi uvođenje cjelodnevnih, odnosno višednevnih karata poboljšalo uslugu gradskog prevoza.

Da javni prevoz u Banjaluci treba unaprijediti, i bolje organizovati, saglasan je i predsjednik Udruženja vozača i auto-mehaničara gradskog i prigradskog prevoza Draško Talijan.

"Gradu smo davno predložili da javni prevoz uzme pod svoje, prodaje karte i od toga plaća uslugu prevoznika. Nisu htjeli, a iza svega stoje interesi jakog prevozničkog lobija", rekao je Talijan.

Smatra da je apsurdno da mjesečna karta za gradske linije jednog prevoznika ne važi za njegove autobuse koji saobraćaju na prigradskim linijama.

U Odjeljenju za komunalnte i stambene poslove i poslove saobraćaja ističu da nemaju ništa protiv uvođenja cjelodnevnih odnosno višestanih karata.

"Organizovaćemo sastanak sa prevoznicima i vidjeti šta misle o tome. Ideja nije loša, ali se bojimo da prevoznici nemaju iteresa za to", navode u odjeljenju.

Banjalučani za jednokratnu kartu plaćaju 1,4 KM u gradskom a 1,6 u prigradskom prevozu. Mjesečna radnička karta košta 36,5 KM, đačka oko 26 KM, a penzioneri plaćaju oko 13 KM. Banjalučani koji žele mjesečnu kartu za sve linije platiće nešto više od 50 KM.

U Sarajevu, karta koja sat vremena važi u svim gradskim autobusima košta 1,6 KM, a karta koja važi 24 časa na svim linijama je 5,3 KM.

Beograđani takođe imaju olakšicu u vidu pojedinačnih karata za neograničen broj vožnji, pa tako za 90 minuta, u zavisnosti od zone, plaćaju od 1,4 do 6,3 KM. Mogu da kupe i karte u trajanju od jednog do pet dana, koje koštaju od četiri do 38 KM.

Foto: Flickr/(Mick Baker)rooster

Mještani banjalučkog naselja Obilićevo našli su se u malo neobičnoj situaciji. Naime, među zgrade u tom naselju zalutala je patka sa pačicima.

Oni koji su se našli u blizini pomogli su im da pređu ulicu i bezbjedno ih ispratili do Vrbasa.

Pogledajte video!

{flvremote}http://www.atvbl.com/wp-content/uploads/2016/06/video-1465382914.mp4{/flvremote}

Izvor: ATV, Foto: Ilustracija/YAYimages

Sve glavne gradske plaže na obalama Vrbasa i Vrbanje pokošene su i očišćene od smeća, tako da su spremne za vrele ljetne dane i kupače. Na najposjećenijoj gradskoj plaži kod Zelenog mosta, popularnoj Abaciji i ovog ljeta dežuraće spasilačke ekipe.

- Na plaži Abacija će od sredine mjeseca u funkciji biti  tuševi i česme, a biće postavljena i četiri javna toaleta. Napomenuli bismo da je izgrađena kompletna infrastruktura na tom području, a posjetiocima su između ostalog na raspolaganju sportski tereni i igralište za djecu. Spasioci Ronilačkog kluba "Buk" počeće da rade kada vremenski uslovi to dozvole, tačnije čim na plaži bude veći broj kupača - rekli su u Gradskoj upravi.

Dodaju da će za rad spasilačke službe iz budžeta grada biti izdvojeno 4.000 KM a njihov rad biće organizovan u skladu sa procjenom rizika, piše "Glas Srpske".

Pored obala Vrbasa, u vrelim ljetnjim danima brojni Banjalučani osvježenje traže na Vrbanji i Suturliji. Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Vrbanja Bogdan Marjanović kaže da je zadovoljan uređenjem tri glavne plaže na Vrbanji, ali da na njima ni ove godine nema spasilaca.

- Prilikom redovnog uređenja obala na plažama Zeleni vir, Stari mlin i kod "brane" pokošena je trava a sređeni su i prilazi sa obala do vode. Prve dvije plaže su rađene po projektu i opremljene su skakaonicama, javnom rasvjetom te kantama za smeće i mjestima za roštiljanje - istakao je Marjanović.

Mještanin naselja Zeleni Vir Slaviša Popović, kaže da su plaže na Vrbanji svake godine sve posjećenije.

- Vrbanja je neuporedivo toplija od Vrbasa, pa mnogi dolaze da se kupaju u Zelenom viru. Smatram da bi trebalo da bude nekoliko spasilaca raspoređeno i na rijeku Vrbanja, jer se u njoj ranijih godina mnogo ljudi utopilo - kazao je Popović.

Za razliku od gradskih plaža, na svim gradskim bazenima su obezbijeđene spasilačke službe. Tako će na bazenima "Akvana" i "Fortuna", u zavisnosti od broja posjetilaca u jednoj smjeni dežurati od dva do pet spasilaca. Na Gradskom olimpijskom bazenu u smjeni su uglavnom po dva spasioca.

Foto: BLLIVE

Na platou kod hrama mladi, stari, djeca, sportisti, vojnici. Vidi se da je praznik. Na krsnu slavu se ne poziva već onaj ko poštuje vjeru i voli svoju Banjaluku, osjeća potrebu da bude tu, pričaju Banjalučani.

Spasovdan je ispunjen simbolikom i običajima. Stariji pamte da se obavezno pripremala cicvara, klalo jagnje kao žrtva svecu i da je dobro prevariti san- da se ne bi drijemalo cijele godine. Djeci je, kažu zanimljivo što su se svi slili, u srce grada, prenosi ATV.

Kako to običaji nalažu, na krsnu slavu, domaćin – gradonačelnik i vladika Jefrem, koji je služio svetu arhijerejsku liturgiju, prelomili su slavski kolač. Uz čestitke, prvi čovjek grada sugrađanima poručuje da uvijek slave Spasovdan, čuvaju običaje, jezik i duhovnost, kao najveću dragocjenost.

“Jedno bogatstvo kojim smo obogatili grad i vratili se nekim našim korijenima, nekim našim ranijim slavljima i evo Banjaluka već od  ’91.godine svake godine obilježava ovu krsnu slavu i mislim da će tako biti i u budućnosti dok traje ovaj grad”, rekao je Slobodan Gavranović, gradonačelnik Banjaluke.

Dio tradicije koju valja čuvati od zaborava je i spasovdanska litija, kada vjernici tri puta ophode oko Sabornog hrama. Da bi sve prošlo u miru i po običajima, do 13 časova za saobraćaj, je zatvorena centralna gradska ulica – Kralja Petra Prvog Karađorđevića.

Spasovdan je pokretan praznik, jedan od deset praznika posvećenih Isusu Hristu i uvijek se obilježava četvrtkom. Izuzetno je značajan za sve pravsolavne vjernike koji se na današnji dan obraćaju Gospodu riječima” Sveti Spase, spasi duše naše.”

Spasovdan, sinonim za vaznesenje Hrista na nebo i trijumf života nad smrću, posebno se praznuje i u Nevesinju , Istočnom Novom Sarajevu i u manastiru Visoki Dečani. U Beogradu se slavi još od davne 1403. kada ga je despot Stefan Lazarević ustoličio taj grad kao prestonicu i uzeo Spasovdan za krsnu slavu grada u čast obnove i napretka.

{youtube}grpcNn9gTAc{/youtube}

Foto: Grad BL

Na završeni konkurs za otvorena radna mjesta u Gradskoj upravi pristiglo je ukupno 1.745 prijava, od čega su 1.392 prijave za radna mjesta u statusu službenika, a 353 prijave za radna mjesta u statusu radnika.

Konkurs je zatvoren 28. aprila, a ukupno će primiti 41 radnika.

“Najviše prijava stiglo je za radno mjesto samostalni stručni saradnik za praćenje naplate prihoda u Odjeljenju za finansije. Podsjećamo, intervju za status radnika trajao je dva dana, dok je intervju za status službenika trajao devet dana”, ističu iz Gradske uprave, prenose "Nezavisne novine".

Prema riječima Milenka Šajića, portparola Gradske uprave, već su donesene odluke o izboru kandidata za prijem u radni odnos u statusu radnika, ali je u toku distribucija istih svim kandidatima koji su učestvovali na intervjuima.

“U skorije vrijeme očekuje se i donošenje odluke o izboru kandidata po javnom konkursu za popunu upražnjenih radnih mjesta u statusu službenika”, dodao je Šajić.

Iako je raspisivanje konkursa ulilo nadu nezaposlenima, ipak neki postavljaju pitanje koliko uopšte treba pojačavati administraciju.

Foto: BLLIVE

Više od osam miliona maraka duga i isto toliko problema. Banjalučka "Akvana" se godinama bori za opstanak. Bazeni, restorani i kafić, svi u sastavu preduzeća, iako, bar ljeti naoko puni, stalno su u minusu.

Iz uprave poručuju da su im ruke vezane, jer su u stopostotnom vlasništvu grada. Svako novo ulaganje ide preko tendera, javnih nabavki, i komplikovanih procedura. Zato, poručuje rukovodstvo, nešto mora da se promijeni, prenosi ATV.

"Mi smo recimo, u ovom trenutku, naravno imamo problema u finansiranju koje je djelimično prouzrokovano i tim nedovoljnim sredstvima od grada.  Mi očekujemo jedno bolje razumijevanje, jedno bolje uvažavanje elementarnih potreba", rekao je izvršni direktor "Akvane", Siniša Babić.

Najveća uzdanica “Akvane” je akva park. Osim bazena, tu je kafić i restoran, ali i koncerti koji se organizuju ljeti. Ipak, i pored sunčanog dana, danas smo tamo zatekli svega nekoliko posjetilaca.

Prošle sezone "Akvana" je primila više od od 70 hiljada kupača. Ova im, izgleda, nije dobro počela. Od početka juna, žali se uprava, prodali su manje od sto ulaznica.

"Akvana", kao javno preduzeće, od grada dobija grantove samo za olimpijski bazen. Gradonačelnik, Slobodan Gavranović, kaže da , još od svog osnivanja, nije ekonomski isplativa, jer nudi sadržaje samo tokom ljetne sezone. Zato su gubici logična posljedica. Dio odgovornosti, kaže, snosi i menadžement preduzeća. Zato je od njih tražio plan izlaska iz krize. Treba, poručuje, osmisliti nove sadržaje. Kako ulagati "nanovo" kad i sada polovina objekata zjapi prazna – nije objasnio.

"Nedostaju zatvoreni bazeni koji su trebali da se naprave, i naravno još jedan otvoreni bazen.

Nema klizališta koje smo planirali takođe da se pravi, kao zimski dio sportova, ali i interesa velikog broja građana i posjetilaca sa određenim sadržajima", rekao je gradonačelnik Banjaluke, Slobodan Gavranović.

"Akvana" je prošlu godinu završila sa više od 760 hiljada maraka minusa. Kako otvoreni bazeni, olimpijski bazen ili "Staklenac" mogu da gomilaju gubitke, nije najjasnije ni Banjalučanima.

Grad Banjaluka ima još pet javnih preduzeća. Samo "Gradsko groblje" i "Vodovod" prošle godine su poslovali pozitivno. "Toplana", "Akvana" i "Depot" spadaju u gradske gubitaše.

Foto: YouTube/ScreenShot

Plaža Vrućica, pored rijeke Vrbas, u naselju Srpske toplice (Šeher) već je puna posjetilaca, koji kažu da besplatno uživaju u termomineralnim izvorima, ali da bi bilo dobro obogatiti je sadržajima i izgraditi nove stepenice, pa bi vrvjelo od turista.

Topli izvori tik do Vrbasa, topli i zimi, su radost mnogih Banjalučana i ostalih, a novinari su zatekli i jednog Zagrepčanina, koji svaku posjetu prijatelju u Banjaluci iskoristi da posjeti i plažu Vrućica.

"Ova voda je dobra za kosti, za reumu. Ovo je veliki turistički potencijal za ovaj grad, a Vrbas je prekrasan", kaže ovaj Zagrepčanin za "Nezavisne novine".

Vrućica mami posjetioce svih uzrasta, pa dok stariji uživaju u ljekovitim svojstvima tople vode, mladi dolaze više da se zabavljaju na kupanju.

Udruženje "Eko-kultura" već niz godina vodi brigu o ovom području i zadovoljni su brojem posjetilaca, ali i ističu da ih može biti još više i da treba bolja infrastruktura. Do tih izvora vode oštećene i oronule stepenice.

"Kad je ljeto, ovdje prodefiluje od 100 do 200 ljudi dnevno. Vjerujemo da bi, kad bi bila urađena osnovna infrastruktura, ljudi mogli lakše prići banjama. Da je malo uređenije, ovo bi bilo najatraktivnije mjesto u gradu", kaže Dragoslav Kantar, predsjednik Udruženja građana "Eko-kultura".

Prema njegovim riječima, na plaži Vrućici, koja je po Regulacionom planu proglašena botaničkim vrtom, nalazi se pet banja, od kojih su tri proglašene nacionalnim spomenicima, banja Direklija, Kraljičina banja i ostaci banje Šugavice.

"Posjetiocima je posebna atrakcija banja Direklija, jer je smještena u stijeni i izgleda kao pećina. Inače, temperature vode na izvorima kreću se od 28 do 33 stepena Celzijusova", rekao je Kantar.

Studentkinja Sara Saradžić kaže da dolazi svakodnevno, te da se ovdje opusti i odmori, a isto je rekla i grupa mladića.

"Šteta je što grad ne vodi mnogo računa o ovakvom bogatstvu koje imamo. Bilo bi lijepo kad bi bio obogaćen sadržaj, ili kada bi bar postavili klupe da ljudi imaju gdje da odmore", kaže Sara.

Poziv investitorima

Ostoja Barašin, direktor Turističke organizacije grada, ističe da plaža Vrućica nije u ponudi grada jer nije uređena, a grad nema dovoljno sredstava da je opremi. "Ovo je poziv svim investitorima da urede vrijednu destinaciju grada, u kojoj bi uživao veliki broj turista koji dolaze u Banjaluku", kaže Barašin.

Foto: BLLIVE arhiva

Brojni šetači imali su ovih dana blizak susret sa agresivnim vranama, koje su se sa stabala obrušavale na glave prolaznika. Neki od njih su, osim šoka i straha, pretrpjeli i lakše povrede u vidu čvoruga i ogrebotina.

Ptice sivo-crnog perja naročito agresivne bile su na području Borika i Starčevice, a očevici i žrtve napada vidno zaprepašćeni tražili su pomoć od stručnjaka pa čak i novinara.

Stanovnik ulice Stevana Prvovjenčanog na Starčevici Saša Jović bio je svjedok napada vrane na prolaznicu, a i sam se od ataka iz vazduha odbranio plastičnom flašom od pet litara koju je ponio da baci u smeće.

"Sin i ja smo nosili otpad u kontejner kada sam ostao zaprepašćen prizorom. Nedaleko od mene vrana je kandžama i otvorenim kljunom napala ženu koja je tim putem slučajno prolazila. Pticu nije uplašilo ni glasno zapomaganje i vriska žene. U trenutku sam vidio da druga vrana kreće prema meni. Kad se približila udario sam je flašom i bacio nekoliko metara od sebe. Pala je na asfalt, prevrnula se, ali ponovo uzletjela. Stala je na obližnju granu i otvorenog kljuna gledala ka meni. Nije bilo nimalo prijatno", ispričao je Jović za "Glas Srpske".

Dodao je da je prolaznica koju je vrana napala zadobila nekoliko ogrebotina po glavi i rukama.

Sličan slučaj dogodio se i u Boriku, gdje je blizak susret sa agresivnom pticom imala i Jadranka Lukić.

"Prilikom džogiranja odjednom sam osjetila nešto na leđima. Bila sam šokirana kada sam vidjela vranu. Rukom sam je odgurnula i pobjegla u obližnju zgradu. Pomislila sam da je zaražena nekim ptičjim bjesnilom", priča Lukićeva.

Stručnjaci za ptice tvrde da nema razloga za paniku. Profesor lovišta na Šumarskom fakultetu Dragan Matarugić kaže da ptice napadaju jer brane svoje gnijezdo i mlade u njemu kada smatraju da su u opasnosti.

"U gradu ima puno zelenila, a vrane to koriste u ovo doba godine. Svijaju gnijezda na drveću na visini od pet do osam metara od zemlje. Vrane nose od pet do sedam jaja i kada se ptići izlegu nerijetko se dešava da neko od njih bude izgurano ili ispadne iz gnijezda. Majka ih uporno prati i mada prolaznik ne vidi ptiče, koje je u neposrednoj blizini, vrana prolaznika napada baš iz tog razloga što se boji da će ugroziti njeno pile", rekao je Matarugić.

Dodaje da vrana, kao i skoro svaka druga životinja, nikada ne napada bez razloga, već uglavnom iz straha i u samoodbrani.

"Nisu to opasne grabljivice i ne treba paničiti. Grad bez ptica je grad bez prirode i normalnog života", rekao je Matarugić.

Profesor Dragan Matarugić tvrdi da vrane često napadaju u paru.

"Mužjak i ženka to rade da bi sačuvali svoje potomstvo. Ukoliko atakuje jedna, desi se da joj se pridruži i vrana koja nije njen partner, pa napadaju u paru", kazao je Matarugić.

Foto: Ilustracija/YAYimages

U Gradskoj upravi kažu da u Odjeljenje za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja često stižu primjedbe na jednog ili više onih koji ne plaćaju račune.

"Zakon je jasno definisao kako se rješavaju takvi problemi. Upravni odbor ZEV-a podnosi tužbe nadležnim organima protiv članova etažnih vlasnika koji ne izvršavaju svoje obaveze", rekli su u ovom odjeljenju.

Iako među neplatišama postoje oni koji nisu u materijalnoj mogućnosti da plate, veći je broj onih koji iz inata i nekih svojih poriva izbjegavaju zakonske obaveze. Oni računaju na to da će drugi stanari radije platiti za njih nego podizati tužbe da ne bi došlo da narušavanja međuljudskih odnosa, piše "Glas Srpske".

"ZEV tu najviše ispašta. Ako pomisliš da ga tužiš, bahati neplatiša te gleda poprijeko. Oni ne žele ni da pričaju o tome ili to shvataju kao lični obračun, pa onda dolazi do narušavanja međuljudskih odnosa u zgradi. To je problem koji zaista treba da rješavaju pravosudni organi", rekao je predsjednik ZEV-a u ulici Bulevar Cara Dušana 4 Radenko Rogić.

Ističe da je hitno potrebno riješiti ovaj problem, za koji rješenje vidi u tome da komunalna inspekcija preuzme ulogu tužioca.

"Mi predamo njima spisak dužnika, a oni tuže jer je to prekršaj kao i svaki drugi", kazao je Rogić.

Priča da neplaćanje obaveza dovodi do problema pri održavanju zgrada, posebno onih starijih.

"Neke zgrade imaju dodatne prihode od reklama na njihovim zgradama ili antena koje postavljaju razne firme pa na takav način saniraju neke dugove, ali većina muči istu muku kao i mi i snalaze se kako znaju i umiju", kazao je Rogić.

Oni koji izmiruju obaveze bune se zbog neplatiša.

"Kada neće on, a zašto bih ja plaćao vodu, struju za stubišno svjetlo, čistačicu i održavanje zgrade. U najgorem slučaju, ako račun bude i izmiren jer se sa drugih stavki prebaci manjak za one najvažnije, zašto bih ja plaćao za nekoga račune. To je bezobrazluk koji najoštrije treba biti sankcionisan. Taj jedan ili dva pojedinca sprdaju se sa nama koji izmirujemo svoje obaveze", kaže stanovnik zgrade u ulici Stevana Prvovenčanog koji nije želio da mu objavimo ime.

Do sada je na području grada registrovano 1.210 zajednica etažnih vlasnika.

"Bez obzira na to što je istekao rok od godine od objavljivanja Zakona o održavanju zgrada u kojem su svi etažni vlasnici bili dužni da se registruju, postupak registracije je otvoren proces, pa će etažni vlasnici koji nisu registrovali zajednicu, a to žele, moći to učiniti uz dostavljanje potrebne dokumentacije", rekli su u Odjeljenju za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja.

Foto: IIlustracija/BLLIVE arhiva

Aktivisti iz Asocijacije psiholoških i poligrafskih ispitivanja počeli su u Banjaluci prikupljanjti potpise za peticiju koja će se ticati donošenja zakona na nivou Republike Srpske i Bosne i Hercegovine o uvođenju javnog registra pedofila.

"Mi u asocijacji smo već dugo razmišljali i susretali se sa problematikom pedofilije i konačno smo se odlučili da prikupimo potpise podrške gdje bi građani BiH podržali inicijativu uvođenja javnog registra pedofila", rekao je Saša Milovanović predsjednik Asocijacije psiholoških poligrafskih ispitivanja u BiH.

Milovanović navodi da su zemlje u okruženju uradile nešto na ovu temu i da je najdalje otišla Makedonija koja je uvela javni registar pedofila, a to je praktično javno prikazivanje ljudi koji su osuđeni za krivična djela pedofilije, prenosi Klix.

"Mi kao građani imamo pravo da znamo ko su ljudi koji vrše ta zlodjela, da znamo gdje žive, da im znamo ime i prezime", kaže Milovanović.

On tvrdi da je najbolja borba protiv pedofilije javno prikazivanje pedofila, te da će sa institucijama nadležnim za ovo pitanje razmotriti na koji je način najefikasnije da se ova javna registracija objavi.

"Smatramo da nema razloga da to bude javna web stranica koja bi bila pod nadležnostima ministarstva pravde ili neke slične državne institucije", kaže Milovanović.

On tvrdi da postoje metode liječenja pedofila.

"Međutim, problem je što pored liječenja nemamo adekvatnu sigurnost da su ta lica izliječena tako da su ona u mogućnosti da ponove krivično djelo. Iz tog razloga želimo javno da objavimo njihova imena i prezimena, te da objelodanimo ko su ti ljudi, kako bi građani znali ko su lica sklona pedofiliji, pa će na taj način svi moći da obrate pažnju na njih", objasnio je Milovanović.

On je pojasnio da je ovo važno pogotovo u slučaju kada se radi o osobama sklonim pedofiliji, a koja imaju opis posla koji ih dovodi u mogućnost kontakta sa djecom i maloljetnicima. To su obrazovne i vjerske ustanove gdje postoje slučajevi zloupotrebe.

Foto: Ilustracija/YAYimages

Redovni posjetioci plaža kod Zelenog mosta tvrde da je Gradska uprava zanemarila ova kultna okupljališta Banjalučana.

"Ovo je proglašeno javnom plažom, ali da nije nas iz naselja sve bi propalo. Teren za basket je loš, trebalo bi ga presvući, pjesak za odbojku nije mijenjan nikako, jedino ga organizatori nekih događaja malo poravnaju da bi se takmičenje uopšte moglo održati", kaže za "Blic" Vladan Zrnić, koji živi u blizini Zelenog mosta i, kao i većina njegovih komšija, tokom cijele godine slobodno vrijeme provodi uz Vrbas, na plažama Abacija i Zelena.

Mladi mještani kažu da su prošle godine sami kupili i postavili sprave za vježbanje, u blizini koša. Podsjećaju i da su volonteri prije dvije godine, uz pomoć stranih donacija, uredili stazu za šetnju, obnovili tuševe i obezbjedili besplatan internet.

I njihove starije komšije negoduju što se kultna Abacija može pohvaliti samo dotrajalim stepenicama i klupama, jer šetalište zarastu u travu, a WC kabine se dopremaju skoro na izmaku sezone.

"Ako je to pomoć Grada, hvala im na tome. Drugi evropski gradovi bi se ponosili ovakvim plažama, a naši nisu ni svjesni šta imamo. Toliko lijepih i korisnih stvari se ovdje još može napraviti", smatra penzioner Branko Delić.

Predsjednik Saveta MZ Obilićevo II Vanja Janča ističe da imaju lošu komunikaciju sa Gradskom upravom, te da je sudbina plaže kod Zelenog mosta neizvjesna, jer važeći regulacioni plan na toj lokaciji predviđa gradnju objekta.

Na pritužbe građana, iz Gradske uprave odgovaraju da je pred ljetnju sezonu pokošena sva trava i da se redovno odvozi smeće, ali nisu komentarisali obnovu sportskih terena. Ovih dana, najavljuju, postaviće četiri WC kabine i pustiti u rad tuševe i česme.

Stižu spasioci

U Spasilačkoj službi su potvrdili da će od 1. jula patrolirati plažom. Portparol Gradske uprave Milenko Šajić precizirao je da je ove godine planirano 4.000 KM za sufinansiranje spasilačke službe i da će rad biti organizovan u skladu sa procjenom rizika.

Foto: BLLIVE arhiva

Putari u gradu su zasukali rukave i imaju pune ruke posla. U ulici Radoja Domanovića već je postavljen novi sloj asfalta, dok je na Bulevaru Živojina Mišića uklonjen stari pohabani kolovoz. Novo ruho dobiće čak devet ulica u užem centru grada.

Rekonstrukcije ulica i trotoara, u koje će ove godine biti uloženo 866.000 maraka, biće realizovane u naredna dva mjeseca. Da radovi dobro napreduju u petak su se uvjerili gradonačelnik Slobodan Gavranović i načelnik Odjeljenja za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja Zoran Novaković.

"Sve ide kako smo planirali. Apelujemo na vozače da budu strpljivi zbog gužvi koje se stvaraju zbog radova", istakao je Gavranović, prenosi "Glas Srpske".

Posebno se osvrnuo na glavnu ulicu u Boriku.

"Na Bulevaru Živojina Mišića narednih dana radiće se  nivelacija šahtova, a novi sloj asfalta biće postavljen u narednih deset dana. Isto će biti urađeno u dijelu ulica Srpskih ustanika, Dr Vojislava Đede Kecmanovića, Milana Radmana, Pave Radana, Miloša Matića, Krajiškoj i Vida Simurdžića", kazao je Gavranović.

Napomenuo je da je prethodnih dana urađena rekonstrukciji autobuskog stajališta u Ljevčanskoj ulici i da će to isto biti urađeno i kod “Lesnine”, sa obje strane saobraćajnice.

"U punom jeku je i rekonstrukcija trotoara u ulicama Skendera Kulenovića i Kozarskoj, a isti radovi su  planirani u ulici Kralja Petra Prvog Karađorđevića. Za rekonstrukciju autobuskih stanica i trotoara biće potrošeno oko 121.000 KM", kazao je Gavranović.

Novaković je rekao da će ove godine biti asfaltiran veći broj makadamskih saobraćajnica, na šta će biti potrošeno 204.000 KM.

"U ulici Tunjice već je počela priprema terena za postavljanje asfalta, a planirano je da isto uskoro uradimo i na većem broju makadamskih puteva", kazao je Novaković.

Istakao je da radove jedino mogu prolongirati loši vremenski uslovi.

"Počela je i izgradnja kanalizacije u ulici Slobodana Jovanovića u Centru dva, a po završetku radova i ovdje ćemo postaviti novi asfalt", kazao je Novaković.

Odzvonilo makadamima

Makadam bi uskoro trebalo da bude prošlost u dijelovima ulica Petra Velikog, Mlađe Ćusića, Nenada Kostića, Dane Ćutkovića, Kozarskoj, Živka Nježića, Bilećkoj, Prvog krajiškog proleterskog bataljona, Podgoričkoj, Šargovačkoj, Jovana Raškovića, Milana Bankovića, ulici 16. NOU brigade i drugim.

Foto: Ilustracija/YAYimages

Dan pošto se dogodila tragedija na bini pozorišta Boško Buha, grafiti umjetnik iz Banjaluke Boris, riješio je da oda počast glumcu Miloradu Mandiću Mandi.

Boris je nacrtao grafit Viljuške, lika kojeg je Manda igrao u filmu "Lepa sela, lepo gore" u tunelu u ulici Slobodana Jovanovića.

Pored lika Milorada Mandića Mande napisao je "Idem kući kume, dosta je…",  posljednju rečenicu koju izgovara u filmu, prije nego što pogine.

Ovaj grafit dirnuo je sve koji su vidjeli djelo na Facebook stranici umjetnika, i koji su potom ostavljali komentare, tačnije Mandine replike iz filma, prenosi Mondo.

Ko je gledao film, zna da se Viljuška stalno kladio s kumom, pa je zato komentar "Kume, da se kladimo u 500 marki da te nećemo zaboraviti", možda i najtužniji.

Foto: Instagram/boris.bl

Posao u Banjaluci čeka 16.000 ljudi, a skoro petinu čine visokoobrazovani mladi ljudi.

Među nezaposlenima najviše je ekonomista i pravnika, dok nedostaje kamenorezaca, konfekcionara i majstora za klima uređaje.

– Uči da budeš prvi na birou je aforizam koji opisuje današnje stanje. Više se ni ne pitam šta ću poslije fakulteta, jer znam da me čeka mjesto na birou – kaže Anita Vuković, apsolventica ekonomije.

Među visokoobrazovanim građanima u banjalučkom zavodu za zapošljavanje je 3.000 diplomaca, 78 mastera, 23 magistra i tri doktora nauka, od kojih su najbrojniji diplomirani ekonomisti, pravnici i profesori razredne nastave, piše Blic.

Marko Martić, izvršni direktor GEA – Centra za istraživanja i studije, kaže da je obrazovanje trend koji se nameće kao uslov za izgradnju bilo kakve karijere.

– Dio mladih se školuje jer ne mogu naći posao nakon srednje škole, pa nastavak školovanja vide kao mogućnost da odgode izlazak na tržište rada. Takođe, prerađivačka industrija u BiH nije razvijena na tom nivou da može zaposliti sve ljude sa završenom srednjom školom – kaže Martić.

Među rijetkim diplomcima koji ne čekaju posao, već posao čeka njih, najbrojniji su inženjeri elektrotehnike, fizičari, matematičari i profesori njemačkog.

Sa srednjom stručnom spremom bez posla je najviše ekonomskih tehničara, zatim mašinskih tehničara, te maturanata gimnazije, dok se ne birou najkraće zadrže mehaničari rashladnih klima uređaja, rukovalaci građevinskih strojeva visokogradnja, kamenorezci, konfekcionari, tipomašinisti, te električari za rashladne uređaje.

– Zanatska zanimanja u najčešćem broju slučajeva podrazumijevaju fizički zahtjevne ili nisko plaćene poslove što mladim ljudima, generalno govoreći, nije atraktivno – dodaje Martić.

Stipendije

Gradska uprava, da bi dodatno motivisala mlade i usmjerila na tražena zanimanja, svake godine stipendira đake i studente deficitarnih zanimanja sa 160 KM, odnosno 250 KM mjesečno.

Na toj listu su zanatska zanimanja poput zidara, tesara i obućara, studij za informatičare, programere, profesore matematike i informatike.

Mirko Majkić krenuo je u misiju humanosti dugu 380 kilometara od Hrama Hrista Spasitelja u centru grada do manastira Ostrog. Na ovo svojevrsno hodočašće odlučio se sa željom da animira mnoge da se uključe u akciju prikupljanja pomoći za oboljele od Laforine bolesti.

"Na putu do manastira Ostrog u mislima i srcu ću nositi Milanu Gajić i njenu porodicu. Ovim hodočašćem želim da što više ljudi dobre volje pozove telefonski broj 1432 i donira jednu marku. Na taj način će pomoći u prikupljanju novca za pronalaženje lijeka za sve one koji, kao i Milana, boluju od Laforine bolesti", rekao je Majkić pred polazak na svoje hodočašće.

Rekao je da ne zna kakve će biti reakcije porodice Gajić, jer sa njima nije kontaktirao.

"Ovo je nešto što ja kao pojedinac želim da uradim za njihovu kćerku. Pozdravljam ih i poručujem im da nastave da se bore", kazao je Majkić, prenosi "Glas Srpske".

Smatra da bi 6. ili 7. jula trebalo da stigne do manastira Ostrog i da se pokloni moštima svetog Vasilija Ostroškog.

"Sve zavisi kakvo će biti vrijeme i kako će me zdravlje poslužiti, ali ako Bog da i sveti Vasilije pomogne, sve će biti u redu", rekao je Majkić.

Majkić je iskusni hodočasnik, koji je već dva puta pješačio, i to prvi put na Ostrog 2012. godine, kako kaže, "zbog sebe i svoje duhovnosti" i 2013. godine do Zubinog Potoka na Kosovu za podršku srpskom narodu, ali kaže da se nije nešto posebno pripremao.

"Da se izazova bojim ne bih ni krenuo na put pješke. Za ovakav put potrebni su dobra fizička priprema, ali i duhovna izdržljivost da se dnevno prepješači oko 40 kilometara. Ipak, smatram da imam dovoljno snage da prevaziđem bolove u nogama, žuljeve ili vremenske neprilike kao što je kiša ili jako sunce", kazao je Majkić i dodao da od opreme nosi majice, patike i garderobu.

Istakao je da mu je najvažnije što je u ovom, ali i ranijim hodočašćima, uvijek mogao računati na podršku najmilijih.

"Različite su reakcije ljudi kada čuju šta planiram. Meni je bitno da uspijem, a to je da stignem na cilj i da što više ljudi pozove ovaj broj 1432", naveo je Majkić.

Na puta ka Ostrogu Mirka Majkića ispratili su prijatelji i rodbina, a među njima i sestra Snježana.

"Podržavam brata, ali sa strepnjom uvijek pratim njegove odlaske. Znam da ovo nije prvi put da ide na hodočašće, ali uvijek ostaje ista briga", dodala je Snježana.

Smještaj

Pošto noću neće pješačiti, Mirko Majkić je objasnio da u većini gradova kroz koje će prolaziti već ima dogovoren smještaj.

"U onim mjestima gdje nemam obezbijeđen noćni odmor, nadam se da ću naići na ljude dobre volje koji će mi izaći u suret i ponuditi prenoćište", rekao je Majkić.

Foto: YAYimages

Banjalučanin Goran Kljajić je uslikao nepoznati leteći objekat (NLO) iznad Banjaluke koji neodoljivo podsjeća na leteći tanjir.

Fotografija je napravljena u nedjelju oko 15 časova u naselju Pobrđe, a “mrlju” u gornjem lijevom uglu na fotografiji uočio je naknadno.

"Nisam ga vidio sve dok nisam pregledao fotografije. Šta je to ne znam, ali znam da se radi o klasičnoj fotografiji NLO objekta koje sam viđao kod drugih", kaže Kljajić, prenosi SrpskaCafe.

Goran Artić, poznati astrolog i ufolog iz Hrvatske ističe da je fotografija svakako vrijedna daljnjeg proučavanja.

"Pogledao sam je i u ličnoj arhivi imam fotografije na kojima se vidi sličan „objekat“, a koje su snimljene kod mjesta Cista Provo (Mosorsko zaleđe) 07. avgusta 2005. godine i iznad planine Velebit 14. avgusta 2005", kaže Artić što potvrđuje i njegov kolega Željko Stolica napominjući da su ovakvi objekti  viđani i iznad Biokovskog zaleđa u Hrvatskoj.

Banjaluka je brend! Grad sporta i mladosti, čuvenih ćevapa, sira trapista, piva “nektar”, tvrđave Kastel, aleja i zelenila, prirodnih ljepota kanjona i rijeke Vrbas, a sve to samo je dio onog po čemu je u svijetu poznat.

Ovaj odgovor je od direktora Turističke organizacije grada (TOBL) Ostoje Barašina dobio nedavno jedan strani novinar kojem se Banjaluka svidjela, ali je tražio “prepoznatljiv brend” najvećeg grada Republike Srpske, piše "Glas Srpske".

Barašin je istakao da turistička ponuda krajiške ljepotice iz godine u godinu raste.

“Pored već prepoznatljivih znamenitosti i gastronomskih brendova, Turistička organizacija grada se već deceniju trudi da brendira kanjon Vrbasa kao zonu avanturističkog turizma. Nije zanemarljiv broj turista koji su upravo zbog raftinga i raznih drugih vodenih sportova posjetili Banjaluku. Cijeli južni dio grada spada u zonu avanturističkog turizma, gdje imamo i oko 70 penjačkih smjerova, a dio Manjače izdvajamo kao prostor za paraglajding, čime se naš grad takođe može pohvaliti”, rekao je Barašin.

Dodao je da oni koji dođu u grad budu zatečeni prirodnim ljepotama i ponudom.

“Utisci gostiju su izuzetno povoljni! Sve im se sviđa, od bogatog noćnog života do gastronomije. Baš bih pomenuo strane novinare i pisce koji su nedavno bili naši gosti i koje su oduševila domaća narodna jela, netaknuta priroda i zelenilo. Ljepote kanjona su ih osvojile, a naročito vožnja dajak čamcem i noćni rafting”, kazao je Barašin.

Turiste Banjaluka privlači i zbog svoje geografske pozicije jer se nalazi u blizini turistički atraktivnih gradova kao što su Zagreb, Beograd, Split, Ljubljana, Beč i Budimpešta, pa nije ni čudno što su upravo komšije najbrojnije među gostima. Moć da privuče goste iz svih zemalja ima i noćni život grada, koji je ljeti zbog brojnih festivala i koncerata naročito živ.

Barašin ističe da i u samom centru postoje nezaobilazne destinacije koje treba posjetiti, a neke od njih, poput tvrđave Kastel, uvršćene su i u suvenire grada.

“Nezaobilazan suvenir grada je i dajak čamac, kojih je ljeti na Vrbasu na desetine što daje specifičnost gradu. Suvenir je i kesten koji je zastupljen i u gradskim alejama, ali i nezaobilazni zmijanjski vez. Turistima je zanimljivo i Banj brdo sa svojim spomenikom sa kojeg se pruža savršen pogled na panoramu grada”, istakao je Barašin napomenuvši da je samo prošle godine grad na Vrbasu posjetilo više od 53.000 gostiju.

Gosti u 2015. godini

Srbija – 23.265

Slovenija – 9.860

Hrvatska – 6.243

Austrija – 3.137

Italija – 3.019

Bugarska – 2.568

SAD – 1.499

Rusija – 1.300

Švedska – 1.023

Makedonija – 1.010

Australija – 476

Foto: BLLIVE

Sjećanje na ubijene Srbe u kompleksu logora Jadovno - Gospić - Pag u Hrvatskoj 1941. godine biće obilježeno 1. i 2. jula, a za građane iz Banjaluke koji žele da odaju počast žrtvama biće organizovan besplatan prevoz.

Kako je saopšteno iz banjalučkog Udruženja "Jadovno 1941", koje okuplja potomke i poštovaoce žrtava ustaških logora, za prevoz iz Banjaluke organizovan je jedan autobus, te su pozvali građane da se što prije jave na broj telefona 051/333-500 ili na i-mejl adresu udruzenje@jadovno.com kako bi sebi obezbijedili mjesto.

Dodali su da će ovim putnicima biti obezbijeđen i besplatan smještaj. Grad Banjaluka finansijski je pomogao organizaciju prevoza za obilježavanje „Dana sjećanja na Jadovno 1941. – 2016“. Iz Udruženja podsjećaju da se ove godine obilježava 75 godina od jadovničkog stradanja.

Program počinje 1. jula u mjestu Plaško u Lici, gdje će biti osveštan krst visok 3,5 metara. Posjetioci će moći da poslušaju predavanje o žitiju vladike Save Trlajića, odnosno svetog Save Gornjokarlovačkog, koji je bio jedan od 38.000 ubijenih Srba u kompleksu logora Jadovno.

Sutradan, 2. jula, od deset časova će biti služen parastos kod Šaranove jame. Put će ih dalje voditi u Grušane, odakle kreće litija do Katine jame, zatim idu do Stupačinova, gdje je takođe postojao logor. Program će biti završen posjetom Smiljanu, rodnom mjestu Nikole Tesle.

Organizatori sabranja su Gornjokarlovačka eparhija i udruženja građana "Jadovno 1941" iz Banjaluke i Beograda.

U kompleksu logora smrti Jadovno - Gospić - Pag za samo 132 dana, od maja do avgusta 1941, ubijeno je više od 40.000 ljudi.

Foto: Ilustracija/YAYimages

Ronilački klub "Buk" organizuje od 1. jula početni kurs za ronioce prema standardima Svjetske ronilačke federacije.

"Nakon završene obuke kandidati stiču međunarodno priznatu diplomu u kategoriji "Ronilac sa jednom zvijezdom". Informativni sastanak održaćemo 1. jula, u 19 časova u našim prostorijama, a svim polaznicima ćemo obezbijediti ronilačku opremu i literaturu", saopštili su iz RK "Buk".

Napominju da su prijave do 30. juna, a više informacija može se dobiti putem broja telefona: 065/531-256.

Foto: Ilustracija/YAYimages